Svet oko nas se menja . Menja se pod uticajem tehnologije i veštačke inteligencije brže nego ikada. Ipak neke stvari ostaju iste – tinejdžeri i dalje osmišljavaju sopstveni jezik, odnosno sleng, pomoću koga žele da iskažu svoju originalnost i različitost od ostalih generacija, prvenstveno svojih roditelja i profesora. Tako je oduvek bilo i tako će, najverovatnije, biti i ubuduće – nezavisno od tehnološkog razvoja. Koliko god se stariji čudili jeziku kojim se današnji tinejdžeri koriste ili se suprotstavljali istom, teško da će to imati bilo kakvog efekta na mlađu populaciju.
Generaciju Alfa, odnosno današnji tinejdžeri dele neke zajedničke karakteristike - prepoznati su kao digitalni urođenici izloženi raznim kulturama, često se pominju u kontekstu ’truljenja mozga’, ali s druge strane i kao generacija koja ceni autentičnost i moralne vrednosti i od ostalih očekuju isto . Možda su i jedina generacija koja je do sada uspela da unese toliko novih izraza i reči u bilo koji jezik. Čini se da je lakše tinjdžerima koji potiču iz različitih zemalja i kultura da se razumeju međusobno koristeći svoj sleng, nego što je to ljudima koji se služe istim jezikom a potiču iz različitih kultura. Da li je i koliko bitno da starija populacija isprati ove promene? Većini verovatno ne. Ovaj ’problem’ nije vidljiv uvek i svakom, ali zaposlenima u prosveti nekada može da predstavlja izazov.
Nedavno sam na Jutjubu naišla na snimak lingvističkog stručnjaka koji je bio pozvan da u srednjoj školi održi predavanje o značaju učenja stranih jezika. Nije održao još jedan tinejdžerima nezanimljiv govor o tome kako učenje jezika pomaže da bolje upoznamo druge kulture i običaje, jer, da se ne lažamo, današnji mladi su već svesni toga. Ali jeste uradio nešto krajnje neobično - ceo govor je održao koristeći se slengom kojim govore pripadnici generacije Alfa. Kada gledate snimak (link ka jutjub kanalu je dostupan na kraju ovog teksta) bez titlova bilo kome ko nije pripadnik generacije Alfa govor je nerazumljiv. Srednjoškolci su, pak, bez ikakvih problema shvatili poruku o značaju učenja jezika.
https://www.youtube.com/watch?v=Zf_125ApDvw&t=114s
Ova situacija iz svakodnevnog života odličan ilustruje kako se jezik zapravo stalno menja. Nekada su promene privremene ili kratkotrajni trend i budu brzo zaboravljene, ali nekada se zadrže prvo u govoru, a kasnije budu prihvaćene i od strane stručnjaka koji ih standardizuju. Neminovno je da će jezik u budućnosti, bilo da govorimo o engleskom, srpskom ili nekom drugom, prihvatiti novokovanice i reči stranog porekla. Tehnologija je postala neizostavni deo naših života, a ona sa sobom donosi i reči koje su, iako originalno uglavnom na engleskom, već postale internacionalizmi.
Generacija Alfa u Srbiji ni malo ne zaostaje za svojim vršnjacima u svetu. Sigurna sam da mlađi čitaoci ovoga teksta neće imati nikakvih nedoumica kada je u pitanju značenje reči kao što su: skibidi, sigma, kidara, nubara, oldara i sl. Starijima će, pak, trebati pomoć da shvate da te reči zapravo znače: nešto kul, dominantna osoba, klinac, novajlija ili amater i mator.
Zanimljivo je posmatrati kako će se sleng današnjih tinjedžera dalje razvijati i da li će postati deo standardizovanog jezika. U književnim delima je već prisutan, ali to je priča za neku drugu priliku.
Autor: Ivana Đerić
Nastavnik jezika na Univerzitetu Singidunum
